Interni akti predstavljaju dokumente koje su svi poduzetnici dužni donijeti i njima se usklađuje poslovanje sa zakonskim odredbama, definiraju prava i obveze i dr. Jeste li znali da su obveznici fiskalizacije, između ostalog, dužni donijeti interni akt o fiskalizaciji za svoj poslovni prostor? O kakvom se aktu radi? Što mora sadržavati? Odgovore saznajte u nastavku bloga.
Tko su obveznici fiskalizacije?
Obveznikom fiskalizacije smatra se:
- fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak te
- pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.
Dakle, obveznici fiskalizacije uključuju osobe koje su obveznici poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti, što uključuje obrtnike “dohodaše”, paušaliste, osobe slobodnih zanimanja, domaće radinosti te one koji obavljaju sporedna zanimanja.
Isto tako, obveznici fiskalizacije su svi oni koji su upisani u registar poreznih obveznika i na neki način plaćaju porez kao obveznici poreza na dohodak.
Nadalje, drugu skupinu obveznika čine osobe koje su obveznici poreza na dobitak. Radi se uglavnom o pravnim osobama, ali to mogu biti i fizičke osobe – tzv. obrtnici “dohodaši”.
Obveznici poreza na dobit istovremeno su i obveznici izdavanja računa. To je posebno važno jer u nekim slučajevima ne postoji obveza izdavanja računa, što znači da nema ni obveze fiskalizacije.
Također, potrebno je napomenuti kako status PDV-a, bez obzira na to je li netko u sustavu PDV-a ili nije, ne utječe na obvezu fiskalizacije. Naime, obveznici fiskalizacije mogu biti i oni koji nisu obveznici PDV-a, ako se nalaze u jednoj od prethodno navedenih skupina.
Sadržaj računa
Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije računa, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati ove podatke:
- vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),
- oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju,
- oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo,
- jedinstveni identifikator računa,
- zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije i
- QR kod (od 01.01.2021.g.).
Obveznici fiskalizacije dužni su na računu iskazati točne i potpune podatke (prethodno navedene) bez obzira na način na koji se obavlja naplata računa.
Svi obveznici fiskalizacije trebaju na računu iskazati sve podatke sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Broj računa treba iskazati u tri dijela i to:
- numerički broj računa,
- oznaku poslovnog prostora i
- broj naplatnog uređaja.
Preslike izdanih računa obveznik fiskalizacije dužan je čuvati u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona te posebnih propisa.
Što je interni akt o fiskalizaciji?
Interni akt o fiskalizaciji je interna odluka o numeraciji računa kojom propisujemo kako će naši računi izgledati. Računi se numeriraju od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine te moraju sadržavati obvezne propisane elemente računa.
Internim aktom se propisuje način konstrukcije brojeva računa (numeracija), koji su prema odredbama posebnih propisa sastavni dio računa. Određuje se da numerički broj računa mora slijediti kronološki numerički redoslijed, bez praznina (razmaka). Navedeno znači da obveznik fiskalizacije sam određuje načina slaganja numeričkog niza, ali postupak mora biti jasan i propisan internim aktom. Numerički brojevi izdaju se svake kalendarske godine od broja 1 do broja „n“.
Dakle, važno je da numerički broj računa mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru. Pravila sljednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom, koji predočuje za potrebe poreznog nadzora.
Sumarno, a sukladno uputi Porezne uprave, interni akt je odluka o pravilima sljednosti numeričkih brojeva računa, o popisu poslovnih prostora, dodijeljenim oznakama poslovnih prostora i naplatnih uređaja, ali i visini blagajničkog maksimuma.
Dodatne napomene Porezne uprave su da neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine kreće od broja 1 do broja “n”, po svakom poslovnom prostoru, odnosno po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru (nisu dozvoljene razne kombinacije, kao na primjer: 7001, 100001, ili slično, ali obveznik fiskalizacije može kao dodatni element na računu iskazati i svoje brojčane oznake koje mu trebaju radi lakšeg knjigovodstvenog praćenja poslovanja primjerice broj skladišta i drugo).
Ako obveznik fiskalizacije u postupku fiskalizacije koristi zajedničke brojeve računa za promet u gotovini i bezgotovinski promet brojevi računa izdavanja računa za promet u gotovini neće uvijek ići istim slijedom. U takvim je slučajevima važno da postoji brojčani slijed računa u knjigovodstvu poreznog obveznika, i to kako je propisano internim aktom obveznika fiskalizacije.
Nadalje, ako se u poslovnom prostoru brojevi računa određuju jedinstveno za sve blagajne tada brojevi računa slijede neprekinuti brojčani redoslijed u svim blagajnama (primjerice, ako su u poslovnom prostoru 5 elektroničkih blagajni tada prvi račun ima broj 1-POS1-1, drugi 2-POS1-1, itd., bez obzira na kojoj je blagajni račun ispostavljen).
Kad se u poslovnom prostoru broj računa određuje posebno za svaku elektroničku blagajnu tada brojevi računa u svakoj blagajni slijede neprekinuti brojčani redoslijed (primjerice, ako su u poslovnom prostoru dvije elektroničke blagajne tada na prvoj blagajni prvi račun ima broj 1-POS1-1, drugi 2-POS1-1, a na drugoj blagajni prvi račun ima broj 1-POS1-2, a drugi 2-POS1-2).
Porezna uprava će u postupku nadzora kontrolirati je li donesen interni akt i odgovara li numeracija računa onoj na internom aktu.
Blagajnički maksimum
Interni akt o blagajničkom maksimumu je dokument gdje je poduzetnik dužan definirati blagajnički maksimum, bez obzira posluje li gotovinski ili ne.
Obveznik fiskalizacije, osim onog koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze plaćanja, može na kraju radnog dana zadržati gotov novac u blagajni do visine blagajničkog maksimuma.
Temeljem Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, svi obveznici fiskalizacije su obavezni internim aktom utvrditi visinu blagajničkog maksimuma, a to je najviši iznos novca koji se može nalaziti u blagajni na kraju radnoga vremena.
Od 3. siječnja 2024. godine obveznici fiskalizacije, ovisno o veličini, mogu odrediti blagajnički maksimum najviše do svota koje su propisane Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN br. 1/24.).
Nove najviše svote blagajničkog maksimuma, sukladno izmijenjenom Pravilniku o fiskalizaciji u prometu gotovinom su:
- za mikro subjekte i fizičke osobe do 2.000,00 €,
- za male subjekte do 7.000,00 €,
- za srednje subjekte do 12.000,00 € i
- za subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo do 15.000,00 €.
Obveznici fiskalizacije koji žele koristiti nove - veće svote blagajničkog maksimuma, trebaju donijeti nove odluke o visini blagajničkog maksimuma.
Interni akt o fiskalizaciji pohranjuje se i čuva u prostorijama poslovanja poduzetnika, a predočuje se za potrebe poreznog nadzora, stoga je važno da znate gdje je i da je ažuriran. Navedeno vrijedi i za Odluku o blagajničkom maksimumu.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
